Sign in to follow this  
Buco

Hrvatski ovcar (FCI: 1.1-277)

Koliko poznajete ovu pasminu?  

33 members have voted

  1. 1. Koliko poznajete ovu pasminu?

    • Ne poznajem ju ni teoretski
      6
    • Poznajem ju samo po slikama i standardu
      13
    • Dobro sam je upoznao i oduševljen sam njome
      14
    • Ne zanima me
      7


Recommended Posts

PRIJAVE >>>>>> http://www.hrvatskiovcar.hr/prijave.htm

Kotizacije

Radno prvenstvo

Prva disciplina - 110 Kn

Svaka sljedeća disciplina - 70 Kn

Specijalna klupska izložba

Svaki pas - 50 Kn

- sve kotizacije mogu biti plaćene na dan natjecanja!

ONLINE PRIJAVNICA za Radno prvenstvo ovdje.

ONLINE PRIJAVNICA za Specijalnu klupsku izložbu ovdje.

Zadnji rok prijave - 31.10.2009.

ONLINE KATALOG Radnog prvenstva ovdje.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evo jedan mladi mužjak iz moj zadnjeg legla, trenutno s boravkom u Istri

http://i263.photobucket.com/albums/ii124/Jasminko/2-1.jpg

ako bude onako kako sam zamislio, a trebalo bi biti i bolje trebao bi biti još odlakaniji poput svog sad već ostarjelog nećaka Ace (slika dolje)

http://i263.photobucket.com/albums/ii124/Jasminko/acodSB.jpg

Aco je bio još puno sitniji i skoro ravne dlake a kad je prešao godinu i pol - dvije, naglo se razvio i dobio bogatu dlaku

Share this post


Link to post
Share on other sites

pozdarav svima imam jeno pitanje za bucu jedna stvar mi nije jasna dali je to priznata rasa ? I zar to nije vojvodjanski pulin rasa koja tek treba da se prizna.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Akop je to pitanje samo za mene, ne vidim zašto to nisi postavio putem privatnih poruka ili maila?

Al nema veze, to je Hrvatski ovčar, međunarodno priznata pšasmina pasa od 1969.

Očito nisi čitao prethodne postove (komentar neću dodati)

Share this post


Link to post
Share on other sites

pozdrav svima buco nema potrebe za nikakvom tenzijom ,ovo sto sam pitao nije nista licno zato nisam na pp .A sto se tice rase ja sam odrastao u banatu i vrlo cesto sam se susretao sa pulinom ali nisam znao da je to hrvatski ovcar i tojos priznata rasa,cuosam a i citao :moj pas i sl. da pulin narodski receno i tasika ili tako neki naziv nisam siguran mali zuti keric treba da budu priznate rase kao vojvodjanski psi otud imoje pitanje ali eto svakogdana cujes nesto novo

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zbog nemogućnosti držanja velikoig broja pasa u gradu, prisiljen sam višak pasa prodati ili dati na udomljavanje:

SANA BROD NA SAVI HR 12226 HO oštenjena 20.10.2008.

o: Ch WSgr Edo Certisa, m: Ch WSgr Pipica Slavonski Brod

AGA VILJEVO HR 12227 HO oštenjen 04.09.2008.

o: Lugar Slavonski Brod, m: Garica

BUBI BLESAN SLAVONSKI BROD HR 12257 HO oštenjen 25.10.2008.

o: Ch Edo Certisa, m: Ch Pupica Slavonski Brod

MALA HUR 41064 HO oštenjena 01.07.2007.

o: Šeki, m: Fida

BARAKUDA SLAVONSKI BROD HR 12260 HO oštenjena 25.10.2008.

o: Ch Edo Certisa, m: Ch Pupica Slavonski Brod

LINDI HUR __________ HO oštenjena 25.12.2007. (za upis u HUR)

o: Aco slavonski Brod, m: Gara

i na kraju . . .

GRGA neupisan u HUR zbog prljavo bijele boje (fako)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja mogu al nek malo i drugi kažu

samo bi volio znati po čemu je mudi - mudi i pulin - pulin! ps. mudiu je dozvoljen upis u uvjetnu knjigu kao i pstalim (hrvatski ovčar i pulčijn) i može swe pariti sa svim srodnim pasminama kao i puliunu, jedino hrvatski se ovčar new može križati niti s pulnom niti s mižudiem, a zašto valjda je jasnon ovim upozorenjem!

Share this post


Link to post
Share on other sites
Ja mogu al nek malo i drugi kažu

samo bi volio znati po čemu je mudi - mudi i pulin - pulin! ps. mudiu je dozvoljen upis u uvjetnu knjigu kao i pstalim (hrvatski ovčar i pulčijn) i može swe pariti sa svim srodnim pasminama kao i puliunu, jedino hrvatski se ovčar new može križati niti s pulnom niti s mižudiem, a zašto valjda je jasnon ovim upozorenjem!

Ja mogu al nek malo i drugi kažu

samo bi volio znati po čemu je mudi - mudi i pulin - pulin! ps. mudiu je dozvoljen upis u uvjetnu knjigu kao i pstalim (hrvatski ovčar i pulčijn) i može swe pariti sa svim srodnim pasminama kao i puliunu, jedino hrvatski se ovčar new može križati niti s pulnom niti s mižudiem, a zašto valjda je jasnon ovim upozorenjem!

pa kazi kad mozes u cemu je razlika izmedju vojvodjanskok pulina i hrvatskog ovcara molim te

Share this post


Link to post
Share on other sites
ili madjarskog pulija,cini mi se

Misliš mađarskog mudia a ne pulia? Puli je sasvim drugi tip psa i recimo da je to umanjena verzija komodora a to nema nikakve veze ni vizualne a kamoli bilo koje druge s hrvatskim ovčarom

Share this post


Link to post
Share on other sites

Moja mlada kujica, s prirodno urođenim kratkim repom (kusava) i s putovnicom za Finsku;

ZAHIR SLAVONSKI BROD

Picture+015.jpg

Picture+009.jpg

Picture+008.jpg

Picture+012.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

Završeno je 1. RADNO PRVENSTVO HRVATSKIH OVČARA a sve rezultate možete vidjeti na http://www.hrvatskiovcar.hr/rezultati.htm

Ponosan sam što sam svojim malenim udjelom pridonio ovoj veličanstvenoj priredbi!

Ovakvo što se ne priprema ni za pasmine koje su daleko brojnije i daleko komercijalnije, a sve vrhunski pripremljeno i briljantno odrađeno, bravo priređivačima!

ps. Zahir je odletjela u Finsku

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evo razlike malog i velikog tipa hrvatskih ovčara

050711maribor05.jpg

ps. razlika u dobi je zanemariva dok je slika nastala, danas je ta razlika veća

Share this post


Link to post
Share on other sites

Moje 4 generacije kuja!

moji+psi.jpg

Na 1. radnom prvenstvu hrvatskih ovčara, a možda i inače dosad, po prvi se put moglo vidjeti 4 generacije ženskih pasa, a predstavili smo ih kolega Krešo (Kalmarsonia) i ja (Slavonski Brod) a sve je to zabilježeno pedigreeovom kamerom.

Na slici su s lijeva na desno:

kre%C5%A1o2.jpg

ZAHIR SLAVONSKI BROD stara 2 mjeseca

njena majka KALMARSONIA PARVA stara 2 godine

pa baka PUPICA SLAVONSKI BROD stara 8,5 godina

i zadnja je prabaka TENA OD VRANIH BISERA stara 10 godina

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ne znam jel mjesto ovom oglasu ovdje ili nije (neka moderator prebaci ako smatra potrebitim) jer je to najava legla

Najavljujem leglo hrvatskih ovčara od kolegice koja nema stalni pristup netu:

Parenje će biti oko Nove godine, štenci za preuzimanje u travnju ili svibnju 2010.

DOK HR 11999 HO x LU SLAVONSKI BROD HR 11779 HO

Dok http://www.hrvatskiovcar.pedigre.net/details.php?id=2029

Nala (Lu Slavonski Brod) http://www.hrvatskiovcar.pedigre.net/details.php?id=591

Dok je radni pas s područja Županje, a Nala iz Zagreba (uzgojena u Slavonsklom Brodu)

Prvakinja Hrvatske u A1 medium.

Trenutno se natječe u kategoriji A2 medium.

Na Svjetkom radnom prvenstvu HO osvojila je 1. mjesto u medium kategoriji...

Na izložbama ocijenjena od persprktivnog šteneta do odlične kuje

Share this post


Link to post
Share on other sites

ja preferiram srednje veliki tip do manjeg tipa ali treba biti po mojoj mjeri, u biti ako je tip poželjan visina mi nije toliko bitna, ipak biram manje pse.

Kod nas na izložbama do sada su preferirani višlji i veći psi a u zadnje vrijeme, suci počinju shvačati vrijednosti manjeg i lakšpeg tipa pa često lakši tip prolazi dalje na izložbi. Prije su pobjeđivali samo visoki i krupni primjerci pasa.

050711maribor05.jpg

Na slici je manji tip moj uzgoj, trenutno u Nizozemskoj

Share this post


Link to post
Share on other sites

Info materijal koji dijelim svakome tko dodje kod mene pa makar samo pogledati pse a odnosi se na neke najosnovnije podatke oi ovom psu. Materijal je starijeg datuma a ovdje donosim bez dijela sa standardom:

HRVATSKI OVČAR

Nekoliko riječi o Crnom biseru Hrvata…

http://3.bp.blogspot.com/_tboyIksp_Ck/S ... /Pulin.jpg

ACO SLAVONSKI BROD

Hrvatski ovčar – Crni biser Hrvatske kinologije s pravom nosi ovo ime jer se danas nalazi rasprostranjen po cijeloj Lijepoj Našoj, a nekada je bio zastupljen samo u stoci bogatim predjelima Slavonije, nešto manje Baranje i Srijema. Kasnije kao pratitelj i upravljač stada po cijeloj nekadašnjoj Jugoslaviji. Ipak, i tamo se danas može naići na stare pse preostale od nekadašnjeg pašarenja stoke ovim krajevima i potomke tih i takovih pasa.

Isključivo je služio za opsluživanje stoke, vođenje i upravljanjem stada, izdvajanje određenih grla koja su se morala isključiti iz stada, danju marljivo radeći sa stokom a noću neustrašivo čuvajući okućnicu i dom svoga gospodara, bez da je bio zadržavan ogradama, lancima ili nečim drugim.

Mali rastom a velikog srca, bio je nezamjenjiv pomoćnik svakog pastira i čobana.

Svojim kretnjama i glasom jasno je davao stoci do znanja tko upravlja njima.

Skromne hrane, brz i okretan, nadasve poslušan, prateći vatrom u očima svaku gospodarevu kretnju i pokrete stoke kročio je kao produženi štap čobana. Na najmanji znak gazde stupao je u akciju a nerijetko je znao i preduhitriti samog gazdu skrećući stoku na pravi put, opravdavajući svoje postojanje.

Upravo zbog ovih i drugih osobina Hrvatski ovčar se zadržao gotovo u svom starom obliku i iste naravi.

Nažalost, urbani mu život donosi velike probleme, manje rada a više hrane i pažnje, ovaj je temperamentni rundo povećan, kostur mu je osnažio a temperament usporen. Čak pokazuju i znakove atipičnosti.

Odgovornost uzgajača u urbanim sredinama i stočara

Kad se govori o uzgoju, misli se prije svega na selektivni uzgoj (ne kao što pojedinci izvan Slavonije govore - nekontrolirani uzgoj) koji vrše i uzgajači prema određenim pravilima koje nam određuju uzgojni pravilnici, dok seljaci i stočari tu selekciju vrše prema uporabnim osobinama bez utjecaja modernog selektivnom uzgoja.

Nažalost, ovi drugi obično nemaju rodovnice.

Upisom pasa u HUR (nekada JUR) dobili smo dobar dio pasa svježe krvi koji je odmah počeo visoko kotirati po svim našim izložbama, a kroz generaciju-dvije davali su vrlo kvalitetno potomstvo dokazano i u radu i u obliku. Sjetimo se samo prvog odlaska izlagača iz Hrvatske 1994. godine na svjetsku izložbu u Bern! Tadašnji svjetski prvak je bio upravo takav pas – GARO kao i ostali prvaci!

Razvoj i unaprjeđenje pasmine

Od samog početka nastanka i razvoja pasmine ima dosta teorija među kojima su meni neke najvažnije postavke koje govore o dolasku prvih Hrvatskih plemena na ovo područje iz pradomovine preko Azije i istočne Evrope do današnjih predjela. Ovdje se konačno zadržao ustaljenim oblikom i osobinama kakve je donio sobom, a od njegova genoma nastale su po nekima izvorima i druge pasmine ili su imale utjecaj na razvoj drugih pasmina.

Pradomovina Hrvata je bila, pretpostavlja se, negdje na području jugoistočno Crnog mora, na teritoriju današnjeg Irana, Afganistana,… i seobom koja je trajala postupno, ostajali su pisani tragovi o prolazu Hrvata kroz ta područja. Tu se nalaze pisani tragovi o Harauvat, Harahvatu, Hervatima, Charwath, Horvatima, Horovatos, , …sve do Bijele Hrvatske na području današnje Poljske oko grada Krakova. Kasnije su se dijelovi Hrvatskih plemena odvojili i dio otišao na sjever Evrope a drugi se spustio na današnje područje Hercegovine a potom se proširili po područjima uz more, te kontinentalne dijelove, a dio je produžio niže i naselio dijelove današnje Crne Gore, Makedonije i Grčke.

Od tog doba pa do danas vjerojatno se nisu puno promijenili, što potvrđuju i povijesni zapisi Biskupa od 1373. godine i kasniji zapisi drugih aktera.

Na našeg je Crnog vragolana mogao utjecati i veliki broj pasa koji su prolazili skupa sa stadima stoke nomada stočara, pa se otud pojavljuju bjeline, razdjeljak na grebenu, ravnija dlaka, razlika temperamenta i visine po regijama, …

Share this post


Link to post
Share on other sites

S OKRUGLOG STOLA O HRVATSKOM OVČARU

Održan dana 11.05.2002. u Đakovu

Zapisnik

Predsjednik Matičnog kluba "HRVATSKI OVČAR" Đakovo, dr. Roman Angebrandt otvara skup i pozdravlja sve nazočne, a posebno predsjednika HKS-a ing.Marka Medara, koji je našao toliko vremena da se odazove pozivu. Također pozdravlja predsjednika Povjerenstva dr. Miju Furia, zaduženog za autohtone pasmine pri HKS-u.

Nakon uvodnog pozdrava predsjednik Kluba predaje riječ tajniku Nikoli Klemenu, koji će dalje voditi ovaj skup. Nakon zahvale na povjerenju, te zahvale svima koji su se odazvali skupu, riječ daje gospodinu Medaru koji daje kraći povijesni prikaz, kao i sječanje na ljude koji su zaslužni za ovu pasminu i njeno priznanje dr. Roru i dr. Romiću.

U svom govoru gosp.Medar istiće da je opao entuzijazam, te da suci koji danas sude ovu pasminu, znaju prvenstveno samo standard, te je potrebno pozvati sve suce, koji sude ovu pasminu, istaći probleme, te uz program povjerenstva (dr.Mijo Furi) taj program nametnuti uzgajačima.

Kako je dnevni red ovog skupa bio PROBLEMI U UZGOJU HRVATSKOG OVČARA pročitan je prijedlog standarda usvojen na sličnom skupu 09. prosinca 1995. god. U Zagrebu, a nakon toga prišlo se diskusiji, pa su tako svoja mišljenja izrekli:

MIJAT MATKOVIĆ: Pročitani prednacrt standarda dostaviti svima na javnu raspravu. Sigurno da treba podići visinu u standardu HO no neke riječi nisu sasvim jasne ili nisu dobro korištene.

JOSIP NOVAK: Potrebno je u standardu odrediti veličinu dozvoljenih bijelina, kuteva šaplja i došaplja, koje je potrebno pratiti zbog veličine psa. Trebalo bi naglasiti njihovu upotrebljivost, prirođene osobine te pravila za rad.

MARKO MEDAR: Znamo da je Slavonija domicil hrvatskog ovčara, jer ga je seljak koristio kao radnog psa, ali ga danas kao i tornjaka treba gurati u gradove i tu mu naći upotrebnu vrijednost /šport, čuvar, i sl./.

MILAN RIBIČIĆ: Radne osobine ovog psa su neosporne i treba ih i dalje razvijati i propagirati.

MIJO KANIŽA: Ako ovaj pas prestane raditi, za nekoliko godina izgubit će svoje radne osobine. Po pravilniku sada mora svake dvije godine ići na uzgojni pregled, umjesto da položi radni ispit. Moramo koristiti iskustvo drugih, koji ovakove pse koriste u športu /agility/ te odrediti rok za polaganje radnih osobina, odnosno prijelazni period za rad. Vodeće ljude u uzgoju se ništa ne pita u vezi ove problematike.

MILAN RIBIČIĆ: Situacija u Zagrebu ja takova, koja bi mogla donijeti kontra efekat u uzgoju. Klub djeluje stimulativno /plaća rodovnice i sl./, a ispada da nema zainteresiranih za uzgoj. Smatra da nedostaje promidžba. Radni pas treba raditi a ne samo da je lijep. Uporabna vrijednost nije upitna, ali uz financijske probleme ima i kinološke nepismenosti. Puno uzgoja na divlje, niske cijene štenaca koje ne pokrivaju troškove uzgoja, pa pasmina dolazi na loš glas. Pojedini uzgajači unijeli su puno strane krvi u pasminu i sada se javljaju problemi. Sve to je razlog da se priđe ispitu prirođenih osobina. U svemu tome pomoć HKS je neophodna.

MARKO MEDAR: HKS je aktivirao mišljenje da veći broj HO uđe u rasplodnu selekciju, kao i drugih domačih pasmina, zbog toga što je trebalo svijetu prezentirati naše pasmine. Sada kada imamo temelje stalo se s tim prezentacijama svijetu. Šta se očekuje od HKS-a? Tu je Povjerenstvo za autohtone pasmine. Inicijative moraju dolaziti iz Klubova, no oni nemaju sredstva niti sami mogu podizati pasminu. Zagrebačkim klubovima je sve dato, ali to nisu znali poštovati niti koristiti. Na upit, zašto HKS dozvoljava uplatu članarine direktno, odgovor je da je to problem koji će se riješiti i ne utiče na uzgoj.

IVAN COLARIĆ: Standard mora definirati visinu. Suci moraju imati kriterijume kod suđenja pasmine. Uzgoj i suđenje moraju voditi suci koji poznaju tu pasminu. Na terenu se moramo prilagoditi onome što imamo, treba ujednačiti stavove i onda neće biti toliko problema. Također treba poticaj iz proračuna RH /Veno Sruk/. Zbog toga treba putem Saveza uputiti Ministarstvu poljoprivrede zahtjev da odobri poticaj za uzgoj ove pasmine. Kada se uzgoj stavi pod kontrolu, popravi standard, predodredi namjena psa, a za pasminu ima potencijala, nestati će dosta problema. Potrebno je napraviti knjigu rasplodnjaka i imenovati glavnog voditelja uzgoja.

Dr.ŠIMO BENEŠ: Kao tajnik ekološkog društva tražio je da se neki psi pokažu u radu, što se i u svijetu radi. U standardu kaže da je glava lisičja. Dogovoriti se šta napraviti i za određeno vrijeme vidjet će se rezultati. Postojale su ambicije da ovaj pas izađe u svijet, a sve se svelo da ljudi vode računa o psima koji imaju nacionalni predznak, a sve ostalo je na nacionalnom osječaju. Pitanje je šta trebamo raditi u budučnosti? U Oprisavcima gotovo svako domačinstvo ima hrvatskog ovčara.

MARKO MEDAR: Šta raditi? Voditi psa prema vrhuncu ili standardu. Znamo da idealan pas ne postoji. Princip je da se nacrta idealan pas a zatim se komentira i primjedbe se stave na sliku. Nakon toga ovaj koji ne poznaje pasminu neka gleda sliku. Već je rečeno da nestankom ekstenzivnog stočarenja psi su povučeni u gradove, te se dešava isto kao i kod tornjaka. Radni pas mora takav ostati ali treba vidjeti šta npr. Rade Njemci za urođene osobine? Oni koji žele kvalitetu rada, moraju na tome i raditi. Naša diskusija mora ići u tom pravcu. Uzgojni pregledi, da ili ne? Treba prodiskutirati.

Gospođa RIBIČIĆ: Ja uzgajam i mačke, i znam kakovu mačku treba uzgojiti, ali psa neznam kakav mora biti.

GORAN ROKIĆ: Radni dio standard je poznat. HO ima najveću mogučnost u radu. Kao ljepotan se ne može mjeriti sa atraktivnim pasminama. Za radne osobine napraviti pravilnik.

MIRO BOSAK: Dr. Romića pozna, kada je radio na selekciji i istina je da glava asocira na lisičju. Treba dovesti nekoliko vrhunskih pasa i onda ih prokomentirati.

JOSIP KOVAČIĆ: Svima poslati prednacrt standarda. Klubu dati da se ponovo otvori HUR, te imenovati glavnog voditelja uzgoja za ovu pasminu.

MILAN RIBIČIĆ: Crtež kao ideja g.Medara za standard je dobra. Standard treba biti po strogim mjerama i proporcijama i trebalo bi ga ponovo aktualizirati.

MIJAT MATKOVIĆ: Standard ne treba mjenjati već samo doraditi, na temelju prijedloga. Za HO uzgojni pregled bi morao ostati obvezan, uz neke beneficije koje bi imala ova pasmina. Mi imamo prekrasne primjerke HO no nisu samo materijalne prilike problem u uzgoju. Vođe uzgoja mogu napraviti kvalitet uz minimalne troškove, kada se donese politika uzgoja. Ima pasa koji nisu tetovirani, ne odgovaraju godištu i roditeljima.

JASMINKO KORMOŠ - BUCO: Oformljeno Povjerenstvo za autohtone pasmine mora biti veza između HKS-a i Klubova na terenu. Treba dogovoriti strategiju uzgoja. Komentar standarda mora biti strog. HO je lakši pas. Mi praktično nemamo radne linije, jer svega par pasa radi i ima ispit. Agility je budučnost ove pasmine. Po brojnosti imamo dosta pasa, ali ne i po kvaliteti. 1.uzgojni pregled za ovu pasminu treba platiti, ostale ne. Potreban je komentar standardu.

MARKO MEDAR: Prijedlog standarda iznijetog na okruglom stolu 1995. nije dat HKS-u. Moramo imati rasplodne linije, ali moramo znati da pas koji prođe uzgojni pregled, on se ne mijenja, kako po naravi tako i po osobinama. No standard se mora mijenjati, nadopunjavati kao i sve. Ljudi se okreću izvorima prihoda, znači i psu. Da će HO biti uz stoku i gdje to će pokazati život. Da je ovaj pas glup ne bi se ovdje zadržao 700 godina,... Sam se nametnuo radom, a naše je da ga održimo u standardu. Ovaj skup je koristan i sigurno će dati rezultata. Održimo Specijalku sa 100 pasa i pozovimo suce koji moraju doći. Opišimo idealnog psa i to neka bude polazište. Standard koji godinama postoji neka bude temelj. Kritizitrati je najlakše ali treba vidjeti šta je tko napravio. Povjerenstvo ima veliki zadatak. Znamo da nitko u državi nema sluha za pse. Političari ih se srame. Aktivirati rad oko HO na čelu s dr.Furiem kao predsjednikom povjerenstva za autohtone pasmine.

Dr.MIJO FURI: Ponosan sam što sam danas na ovome skupu. Kritičkih tonova je bilo i ranije. Zadovoljan sam s brojem i kvalitetom HO. Nastupio je vakum, no HO nije u opasnosti. Povjerenstvo za autohtone pasmine sastoji se od 10 osoba iz cijele Hrvatske. Oni obečavaju i moje je mišljenje da će se napraviti sve da bude bolje, normalno s pomoći s terena. Pratit ćemo stanje na terenu i usklađivati ga. Mišljenja sam da slijedeći sastanak ove vrste mora biti ujesen i to u Đakovu. Među nama ima svakojakih mišljenja, što je i normalno. Jednom ekspanzijom došli smo do broja pasa, da se pokažu svijetu, da se radno iskoriste, HO u svako dvorište. Ovaj pas je izdržao 700 godine i još je tu prisutan. Vezama u Ministarstvu poljoprivrede naučiti ljude da prihvate ovu pasminu, naš nacionalni simbol. Vođe uzgoja moraju biti moralne osobe. U uzgoju je bilo grešaka ali vođe uzgoja moraju kanalizirati uzgoj. Po meni kvalitet HO je dosta dobar, ali treba težiti boljem. U povjerenstvu za autohtone pasmine ima i dva predstavnika HO, Mijat Matković i Nikola Klemen, a ja mogu biti treći, poznavajući ih siguran sam da će napraviti sve za dobrobit ove pasmine. Suci koji sude ovu pasminu moraju biti samo hrvatski. Vjerujem da će povjerenstvo raditi, može se razgovarati i o Pravilniku o radu. Moramo istaći da u našem kraju je težak život i vrlo teški uvjeti za razvoj kinologije, ali založit će se za razvoj kinologije. Visina ovog psa interesantna je za komentar, a mi smo ti koji diktiramo standard. Poznato Vam je da sam svoj magisterij radio na Hrvatskom ovčaru. Kao zahvalu za pomoć oko magisterija osobnim činom uručenja Matičnom klubu Hrvatski ovčar Đakovo i oduševljenje i ljubav prema ovoj pasmini molim dr. Romana Angebrandta da primi moj magistarski rad kao priznanje Klubu. Danas smo ovdje da kažemo da osoba koja nas vodi je osoba koja garantira obol našim autohtonim pasminama a to je gospodin Medar predsjednik HKS-a- I dokaz da je to tako, potvrđuje i njegova nazočnost na ovom skupu. Sve ono što je napravljeno za naše autohtone, priznanje u Briselu i poslije, sve je to zasluga ovog čovjeka, normalno uz našu pomoć.

MARKO MEDAR: Zapisnike s ovog skupa treba dostaviti svima nazočnima, kao i pročitan prednacrt standarda. O tome koje su diskvalifikacione mane, zubi, bjeline, karakter HO, pas čuvar, uvesti ga u dvorišta, da nije plašljiv, da je hrabar i da to bude tema slijedećeg sastanka. Pročitane promjene će nadopuniti standard, koji moramo mjenjati radi svijeta i to naučno i argumentirano. Kod promjena moramo to napraviti oprezno i nikoga ne vrijeđati. Znamo da Vojvođani nešto žele sa ovom pasminom, a i drugi. Promjene moraju biti jer se iz njih vidi da HKS radi i da se brine o svojim pasminama.

Dr.ŠIMO BENEŠ i IVAN COLARIĆ: Kod prodaje štenaca van države trebalo bi sačekati jedan period da se vidi šta dajemo i onda to garantirati, a Colarić smatra da štenci koji idu van moraju biti pod kontrolom HKS-a.

Ovim diskusijama završio je okrugli stol u Đakovu.

Kao voditelj zapisnika ispričavam se svima, čije sam komentare opisao da se ne nađu uvrijeđeni ako je nešto propušteno ili nije doslovce prenešeno na papir.

Zapisničar i Voditelj okruglog stola:

Tajnik Matičnog kluba HRVATSKI OVČAR Đakovo

Nikola Klemen

Share this post


Link to post
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now
Sign in to follow this